Dalibor GolešKada je Adam Smith 1776. dovršio „Bogatstvo nacija“ (“The Wealth of Nations”) vjerojatno najpoznatiju ekonomsku knjigu svih vremena koju mnogi po značaju stavljaju na istu policu s knjigama druga dva velika Britanca, Newtonovim “Matematičkim principima filozofije prirode” i Darwinovom “Postanku vrsta”, prva industrijska revolucija je bila u samim počecima.Kada neki poduzetnik ili kako Smith kaže „tkalac ili zemljoposjednik“ zaradi više nego što mu treba za vlastite potrebe i njegovu obitelj, on s viškom novca može zaposliti nove radnike. Tjerani vlastitom pohlepom („greed is good“) poduzetnici zapošljavaju nove radnike, povećavaju vlastitu dobit te tako utječu na rast i zajedničko bogatstvo i blagostanje nacija. Isusove riječi „lakše je devi kroz iglenu ušicu proći nego bogatašu ući u kraljevstvo Božje“ Adam Smith ozbiljno relativizira moralizirajući kako bogataši zapravo svima donose boljitak.
Drugim riječima sebičnost pojedinca je temelj kolektivnog bogatstva i napretka.To je ujedno i temeljna misao kapitalizma. Podjela rada i slobodno tržište analizirani u Smithovoj knjizi glavni su okidači Prve industrijske revolucije.
