Dalibor GolešProblem
Svi se slažu da javna uprava treba biti učinkovitija da treba biti brz, jeftin, transparentan i kvalitetan servis usmjeren pružanju usluga građanima, da državni službenici trebaju biti profesionalniji i kompetentniji te da treba uspostaviti kvalitetniju i integriranu IT podršku.
Strategije koje se ne provode i ne implementiraju, produkcija tona papira bez javnog proklamiranja mjerljivih ciljeva i ostvarivih rokova, bez preuzimanja osobne odgovornosti za provedbu tih ciljeva je ključan problem u Republici Hrvatskoj.
Kada govorimo o učinkovitosti javne uprave o čemu zapravo govorimo?
Kod učinkovitosti javne uprave pitamo se: daju li poslovni procesi u javnoj upravi željene rezultate s kojima su građani i poslovni subjekti kao korisnici tih usluga zadovoljni.Tu smo zapravo na terenu kvalitete usluge i aktivnosti kako povećati kvalitetu usluge, a u fokusu su nam korisnici (građani) javne uprave.
Kod učinkovitosti javne uprave pitamo se jesu li postojeći poslovni procesi „očišćeni“ od nepotrebnih aktivnosti i suvišne birokracije i koriste li se u provedbi u svakodnevnom radu optimalno potrebnim resursima (zaposlenicima, opremom,tehnologijom). Tu smo zapravo na terenu racionalizacije postojećih troškova i optimiziranja poslovnih procesa a u fokusu su nam zaposlenici javne uprave.
Mogli bismo pojednostavljeno reći da je učinkovita ona javna uprava koja pruža kvalitetnu uslugu uz što manje troškove.
Pojam javne uprave nije ograničen samo na državnu upravu, nego u širem smislu obuhvaća i regionalnu i lokalnu samoupravu, javna poduzeća, djelatnost koncesionara i subvencioniranog privatnika u obavljanju javnih službi.
Javna uprava u RH nije dovoljno efikasna niti učinkovita (loša kvaliteta usluge i visoki troškovi). Od nastanka RH proizvelo se na tone papira, „strategija i smjernica“ a u stvarnosti se provelo vrlo malo.
Učinkovitošću javne uprave u RH danas se svakodnevno i sustavno ne bavi nitko. Ako se netko i bavi to je vrlo malo, segmentirano i nekoordinirano.
Što treba učiniti
Osnovni pokretači i preduvjet povećanja učinkovitosti nekog sustava je uspostaviti poslovne modele i provedbu za upravljanje 4P (PROCESI – PROJEKTI – PROMJENE – POTICAJI) :
– Upravljanje poslovnim Procesima
– Upravljanje Projektima
– Upravljanje Promjenama i
– Upravljanje Poticajima
U većim uspješnijim poslovnim subjektima privatnog sektora u RH su u posljednjih 15-ak godina, s manje ili više uspjeha uspostavljena ta 4 osnovna stupa pokretača učinkovitosti,dok je to u javnom sektoru u povojima što stvara sliku da su se poslovni procesi u javnom sektoru „zaledili „ u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Implementacija navedenih četiriju sustava dovela bi do znatnog poboljšanja učinkovitosti javnog sektora i ostvarenja osnovnih ciljeva:
– motivirane zaposlenike
– usmjerenost na korisnike usluga (građane i poslovne subjekte)
– bržu, jeftiniju i učinkovitiju administraciju
Kako izvršiti promjenu
Reformirati javni sektor u smislu povećanja učinkovitosti na navedeni način nije ni lagan niti kratkoročan proces. To nije jednostavno iz niza razloga od kojih možemo navesti samo najbitnije : velik i složen sustav, očekivan ogroman otpor menadžmenta i zaposlenika na bilo kakve promjene te manjak kvalitetnih resursa.
Promjene je potrebno uvoditi u fazama, projekte moraju voditi stručnjaci s velikim iskustvom, a s uvođenjem treba započeti odmah.
Jako je bitno da se i u provedbi ovih projekata poštuje proklamirana projektna kultura te da javnosti budu unaprijed poznati podaci o svim definiranim mjerljivim ciljevima, rokovima, potrebnim financijskim sredstvima i odgovornim osobama za provedbu.
Cilj reforme javnog sektora nije formirati još jedan novi ured ili agenciju u kojoj će se nagomilati ogroman broj kadrova, koji će trošiti novce i još više komplicirati provedbu.
Cilj je uspostaviti novu organizaciju unutar javnog sektora koja će svakodnevno brinuti o učinkovitosti te unutar postojećeg sustava prepoznati kvalitetne zaposlenike koji će nakon odgovarajuće obuke i aktivnog sudjelovanja u navedenim projektima postati nositelji promjena.
